2026.5.17 Rwandan genocide suspect Kabuga dies in custody in The Hague
KIGALI, Rwanda (AP) — Félicien Kabuga, accused of bankrolling the Rwandan genocide, died on Thursday in a hospital in The Hague while in custody, a U.N. court said.
Kabuga, whose exact birthday is not known but was over 90, was suffering from dementia and has been stranded in legal limbo since 2023 when judges ruled that he was not fit to stand trial.
He was one of the last fugitives charged in connection with the 1994 genocide, accused of encouraging and financing the mass killing of Rwanda’s Tutsi minority. After years of evading international efforts to track him down, Kabuga was arrested near Paris in May 2020.
In a statement, the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals, which deals with remaining cases from the now-closed U.N. tribunals for Rwanda and the Balkan wars, said it would “conduct an inquiry into the circumstances surrounding the death of Kabuga while in custody.”
His trial began nearly three decades after the 100-day massacre left some 800,000 dead. He pleaded not guilty to charges including genocide and incitement to commit genocide.
At the opening of his trial, prosecution lawyer Rashid Rashid described Kabuga as an enthusiastic supporter of the Tutsi slaughter who armed, trained and encouraged murderous Hutu militias known as Interahamwe.
The mass killing of Rwanda’s Tutsi minority was triggered on April 6, 1994, when a plane carrying President Juvénal Habyarimana was shot down and crashed in the capital, Kigali, killing the leader who, like the majority of Rwandans, was an ethnic Hutu. Kabuga’s daughter was married to Habyarimana’s son.
The Tutsi minority was blamed for downing the plane. Bands of Hutu extremists began slaughtering Tutsis and their perceived supporters, with help from the army, police, and militias.
Rashid described Kabuga as a wealthy businessman with close links to the Hutu political elite who incited genocide through the RTLM broadcaster he helped fund and establish. In some cases, it provided locations of Tutsis so they could be hunted down and killed, he said.
Yolande Mukakasana, a genocide survivor and writer who lost her entire family in the genocide, told The Associated Press when the trial opened that the case had come too late for many survivors who have died since the slaughter.
“Men and women of Kabuga’s age were found in bed and murdered. Shame (upon) his sympathizers who cite his old age as a reason not to (stand) trial,” she said.
Kabuga had remained at a United Nations detention center after the trial was halted because authorities failed to find a country willing to take him in. Kabuga did not want to return to Rwanda — which offered to take him — out of fear he would be mistreated.
“A man whom international judges had themselves recognised as unfit to stand trial died in prison, although his continued deprivation of liberty no longer served any judicial purpose,” Kabuga’s lawyer, Emmanuel Altit, said in a statement.
2026.5.16 Nyamasheke: Yishe umugore we amuziza ko yanze kumutekera
Burindiri Emmanuel wo mu Mudugudu wa Mukoto,Akagari ka Karengera,Umurenge wa Kirimbi,Akarere ka Nyamasheke afungiye kuri sitasiyo y’Urwego rw’Ubugenzacyaha (RIB) ya Macuba, akekwaho kwica umugore we witwaga Mukarwego Elleda w’imyaka 62,amuziza ko yanze guteka.
Uwo Barindiri amaze kumwica yahise ajya ku Murenge kwirega icyo cyaha yakoze, aho yabwiye ubuyobozi bw’Umurenge wa Kirimbi ko amaze kwica umugore we bari bamaranye imyaka irenga 30 babana bitemewe n’amategeko.
Yavuze ko bari biriranwe banywa inzoga ku wa 15 Gicurasi,2026, bataha bombi basinze.Bageze mu rugo mu ma saa mbiri n’igice z’ijoro umugabo abwira umugore ngo nateke arye arumva ashonje.
Umugore arabyanga amubwira ko adateka muri iryo joro,dore ko banabana bonyine mu nzu, ko atabishobora yumva yasinze.
Umugabo yamubwiye kwinjira mu nzu na byo umugore arabyanga, umugabo akavuga ko yahise amusunika,umugore yikubita hasi,umugabo arakingura arinjira,abona undi ntiyeguka ngo yinjire.
Umugabo yasohotse amukozeho yumva ntanyeganyega, aramuterura amujyana ku buriri, arebye asanga yapfuye.
Yahise amurambika aho ku buriri amworosa agatenge, akinga urugi rw’inyuma adashyizeho ingufuri,kuko icyumba bararamo umuryango wacyo nta rugi ugira, agenda yihishahisha kugeza ageze ku biro by’Umurenge ahobera ibendera.
Abazamu babonye umuntu ahobeye ibendera baramuhamagara,bamubaza impamvu arihobera muri iryo joro ababwira ko amaze kwica umugore we, bamwereka aho aba ari kugeza bukeye akabibwira ubuyobozi bw’Umurenge neza.
Umuturage witwa Ntakirutimana Emmanuel wageze muri uru rugo bwa mbere mugitondo cyo kuri uyu wa 16 Gicurasi,2026, yabwiye Imvaho Nshya dukesha iyi nkuru ko, aya makuru atari yamenyekanye kuko nta bushyamirane abaturanyi babo bumvise.
Ati: “Amakuru nayahawe na SEDO w’Akagari mugitondo ambaza ngo ni ibiki byabereye mu Mudugudu wacu ko yumva ko hari umugabo wishe umugore we akaba ari ku Murenge aho yagiye kwirega.
Nahise njyayo nsanga urugi rw’inyuma ku muryango rukinze ariko nta ngufuri iriho,ndakingura ndebye ku buriri bwabo kuko babaga bonyine nta n’urugi ruriho, mbona umugore aryamye yoroshe,atanyeganyega,yapfuye,mpita ntanga amakuru.”
Avuga ko ayo makuru ari yo yatumye inzego z’umutekano n’ubuyobozi bahagera basanga koko umugore yapfuye, umurambo ujyanwa mu bitaro bya Kibogora gukorerwa isuzuma rya muganga, RIB yabanje gukora iperereza.
Nyiranzabahimana Adèle wari uturanye n’uwo muryango, banabana mu kimina n’uwo nyakwigendera,avuga ko bazindukiye mu kimina cyabo saa kumi n’imwe z’igitondo nk’uko bisanzwe, ntibamubona,bigeze mu ma saa moya z’igitondo batamubona bamufatira ibihano bisanzwe bihabwa abasibye,batazi ko yishwe.
Ati: “Twamufashe nk’uwasibye,anafatirwa ibihano tuzi ko ari ugusiba ku bushake tutazi ko yishwe. Dutashye ni bwo amakuru yatugezeho ngo umugabo we yamwishe,turaza tuhageze dusanga koko umugore yapfuye, batubwira ko umugabo yahise ajya ku Murenge kwirega.’’
Abaturage b’uyu Mudugudu bavuga ko uyu ari umugore wa 4 wishwe mu myaka 3 ishize bitewe n’amakimbirane ahanini aturuka ku businzi, aho bajyana kunywa bamara gusinda,bataha bagashyamirana bikavamo imfu.
Nyiranzabahimana Adèle,ati’’ Ikibazo cy’ubusinzi bukabije butuma abagabo bica abagore gikwiye gufatirwa ingamba kuko birakabije cyane.
Mu myaka 3 yonyine abagore 4 bamaze kwicwa ku maherere kubera ubusinzi no gukekanaho gucana inyuma kuko n’uyu mugabo wishe umugore we,hari igihe bakimbiranaga umugore yagiye gukorera abaturage agatinda,umugabo akavuga ko umugore atatinze mu kazi,ari abagabo batindanye.’’
Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kirimbi, Uwizeyimana Emmanuel, yavuze ko umugabo yaje ku biro by’umurenge avuga ko yishe umugore we anababwira uburyo yamwishe, babajije amakuru basanga koko umugore yapfuye.
Ati’’ Yatubwiye ko yamusunitse akikubita hasi amuziza ko yari aumubwiye guteka aranga,anamubwira kwinjira mu nzu na bwo umugore aranga, abonye umugore yapfuye, akigira inama yo kumurambika ku buriri akaza yiruka kubivuga hano ku Murenge nta handi biramenyekana.’’
Yasabye abaturage kwirinda ubisinzi n’amakimbirane yo mu ngo, bakanatanga amakuru y’ utu tubari two mu ngo bamwe mu banywaga inzoga zitujuje ubuziranenge bimukiyemo, abazihacururiza bakabiryozwa.
2026.5.12 Polisi yarashe mu cyico uherutse kwica umuntu amuciye umutwe
Mu rukerera rwo kuri uyu wa Kabiri tariki 12 Gicurasi 2026, Polisi y’u Rwanda ikorera mu ntara y’Iburasirazuba, yarashe abasore babiri barimo uwari utwaye ibiyobyabwenge washatse gutemesha umupolisi umuhoro n’undi wari watawe muri yombi azira kwica umusaza akamuca umutwe, warashwe ashaka gutoroka.
Umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda mu Ntara y’Iburasirazuba, SSP Twizeyimana Hamduni, yabwiye Igihe dukesha iyi nkuru ko umusore w’imyaka 34 wo mu karere ka Ngoma, yafashwe akekwako kwica umusaza amuciye umutwe, ajya kuwutaba mu wundi murenge.
Yagize ati: “Mu gitondo cy’uyu munsi yagerageje gutoroka Polisi araraswa ahita apfa, umurambo we wajyanywe ku bitaro bya Kibungo.’’
SSP Twizeyimana yakomeje avuga ko undi musore warashwe ari uwo mu karere ka Gatsibo mu murenge wa Kabarore.
Yavuze ko Polisi yabonye amakuru ko hari abaturage bari kwinjiza mu gihugu ibiyobyabwenge bya Zebra Gin biri mu mashashi.
Ibi biyobyabwenge byari bitwawe na moto eshatu zifatwa zigeze mu murenge wa Kabarore mu kagari ka Nyabikiri mu mudugudu wa Ngarama.
Ati: “Polisi yagerageje guhagarika izo moto, umwe avaho azana umuhoro ashaka gutema umupolisi, uwo mupolisi mu kwirwanaho ahita amurasa, ntabwo yahise apfa yajyanywe ku kigo nderabuzima. Ni ho yapfiriye.”
SSP Twizeyimana yavuze ko izi moto eshatu zafashwe, hafatwa umwe wari uziriho undi aratoroka. Izo moto zari zihetse amapaki 900 ya Zebra Gin zigizwe n’udupfunyika 10.800.
SSP Twizeyimana yasabye abaturage kwirinda kunywa no gucuruza ibiyobyabwenge kuko ari icyaha gihanwa n’amategeko. Ikindi turasaba abaturage kwirinda kurwanya inzego kandi bakareka gucuruza no kunywa ibiyobyabwenge kuko Polisi itazigera ibyihanganira.’’
2026.5.7 Karasira Aimable yapfuye ku munsi wo gusohoka muri gereza
Urwego rw’u Rwanda rushinzwe Igorora, RCS, rwemeje ko Uzaramba Karasira Aimable yitabye Imana aguye mu Bitaro bya Nyarugenge.
Umuvugizi wa RCS, CSP Hillary Sengabo, yabwiye RBA ko Karasira Aimable akimara kurekurwa kuri uyu wa Gatatu tariki 06 Gicurasi 2026, yageze mu mbuga y’Igororero rya Nyarugenge i Mageragere, akanywa imiti myinshi irenze iyo asanzwe afata yandikiwe na muganga.
Yagize ati: “Yaje kujyanwa mu ivuriro ry’ibanze, ahava ajyanwa mu Bitaro bya Nyarugenge ari na ho yapfiriye.”
Umuvugizi wa RCS yavuze ko kandi “Ubusanzwe iyo yayinywaga yasinziraga ikamufasha gusinzira umwanya nk’amasaha atandatu, ariko kuko yayinyoye nk’uwiyahura, yanyweye myinshi ni yo yamuviriyemo urupfu. Bamugejeje kwa muganga ku bitaro bya Nyarugenge biranga, mu masaha y’ijoro, ahagana Saa Sita arapfa.”
Hategerejwe raporo ya muganga igomba gusobanura imvano y’urupfu rwe, ariko ubusesenguzi bw’ibanze bugaragaza ko yishwe n’imiti myinshi yanyoye.
Akomeza ati “Ibyo byabaye ibisabwa byose kugira ngo afungurwe byarangiye. Ariko iyo birangiye haba hasigaye gusakwa, gusohoka. Ni icyo cyari gisigaye, afata ya miti noneho arayigotomera.”
Karasira wamenyekanye nka Prof Nigga yari yarahamijwe icyaha cyo gukurura amacakubiri muri rubanda. Yari arangije igihano cy’imyaka itanu yari yakatiwe.
Icyo gihano yagihawe n’Urukiko Rukuru, Urugereko rwihariye rushinzwe kuburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyambukiranya imipaka ruherereye i Nyanza ku wa 30 Nzeri 2025.
Ugendeye ku buryo iminsi igize umwaka mu Igororero ibarwa, Karasira yarangije igihano cye ku wa 6 Gicurasi 2026.
Yashinjwaga ibyaha birimo guhakana Jenoside, guha ishingiro Jenoside, gukurura amacakubiri no gutangaza amakuru y’ibihuha. Ibindi byaba byari iyezandonke no kudasobanura inkomoko y’umutungo we urimo amafaranga yafatanywe (cash) n’ayari kuri konti ze zitandukanye zirimo iza banki na Mobile Money.
Ubushinjacyaha bwari bwajuririye icyemezo cy’Urukiko cyo gufungwa imyaka itanu, urubanza mu bujurire rukaba rutari rwakaburanishijwe.
Igororero ryo ryagaragaje ko iyo bugiye gufungura umuntu burebera gusa ku cyemezo kimufunga cyashyizwe muri sisitemu y’ikoranabuhanga yifashishwa.
2026.5.7 Ngoma: Abanyeshuri 2 b’abakobwa bakubise ‘animatrice’ wabo bamugira intere
Abanyeshuri babiri b’abakobwa biga mu kigo cy’ishuri cya EAV/Gitwe giherereye mu Murenge wa Rukira, Akarere ka Ngoma, batawe muri yombi nyuma yo gukubita no gukomeretsa bikomeye umurezi wabo (animatrice) nyuma bakaza gutorokera mu ishyamba riri hafi ya ririya shuri.
Raporo yakozwe n’inzego z’ubuyobozi zo mu Kagari ka Kibatsi byabereyemo, avuga ko buriya bugizi bwa nabi bwabaye kuri uyu wa Kane tariki ya ku 7 Gicurasi 2026.
Abakobwa bakekwaho icyaha ni Mukabaranga Clarisse w’imyaka 20 na mugenzi we Shallon Anne Marie na we w’imyaka 20.
Amakuru avuga ko aba banyeshuri bombi bakubise ‘animatrice’ wabo witwa Nyirabagenzi Ceraphine ubwo bari bageze aho barara bavuye gusubiramo amasomo, bikavugwa ko bamukubise bakoresheje umukoropesho, bikamuviramo gukomereka bikomeye.
Nyuma yo gukora icyo gikorwa, abo banyeshuri bahise basimbuka igipangu cy’ishuri bajya kwihisha mu ishyamba rya Leta riri munsi y’umuhanda wa kaburimbo, hafi y’ahahoze Akagari ka Kibatsi, nko muri kilometero imwe uvuye ku kigo cya EAV/Gitwe.
Raporo y’ubuyobozi ivuga ko babonetse ahagana saa munani n’igice z’amanywa, nyuma y’ubufatanye bw’inzego z’ibanze n’iz’umutekano zirimo Polisi na DASSO.
Nyuma yo gufatwa, bahise bajyanwa kuri sitasiyo ya RIB ya Rukira kugira ngo bakurikiranwe, mu gihe Nyirabagenzi Ceraphine wakubiswe yamaze gutanga ikirego muri uru rwego rw’ubugenzacyaha.
2026.4.29 Nyamasheke: Barasaba ko inzoga yitwa ‘Ruyaza’ icika burundu
Abaturage bo mu Murenge wa Cyato, Akarere ka Nyamasheke bavuga ko batewe impungenge n’inzoga itujuje ubuziranenge yitwa Ruyaza (Ruyazubwonko), abayinywa bamara kuyisinda bagateza intugunda mu baturanyi babo n’imiryango yabo no guhoza iyo miryango y’abayinywa mu bukene bukabije.
Iyi nzoga bita Ruyaza basa n’abahinnye amagambo kuko ubundi yitwa ‘Ruyazubwonko’ iboneka cyane mu tubari two mu Mirenge ya Cyato na Kanjongo muri ako Karere, abaganiriye na Imvaho Nshya bakavuga ko ibyo yengwamo n’uko igenza abayinyoye bituma bifuza ko icika burundu.
Umwe yagize ati: ”Ni umutobe benga mu bitoki, bakawuteka, wamara kubira bakawutereka ukaba akazuyazi, bagashyiramo ibitubura bakoresha bakora imigati n’amandazi bita pakimaya, igashya ikabira, igahinduka umweru dede.”
Yongeyeho ati: ”Abashaka kuyitagatifuza no kuyorohereza ubukana bayinywa bayita ‘Amata’ kubera uburyo iba isa nayo, ikanahenduka cyane kuko icupa ryayo rigura amafaranga y’u Rwanda 200 mu gihe urwagwa rwiza icupa rigura 1,000 Frw, bigatuma bamwe bayinywa nk’abayiyahuza.”
Undi yagize ati: ”Ahandi iteza umutekano muke ni muri santere y’ubucuruzi ya Kirambo mu Murenge wa Kanjongo, aho abagore n’abakobwa bicuruza bamara kuyisinda bagatangira kurwana n’abagabo n’abasore bayisangiye bagakomeretsanya bigateza umutekano muke.”
Akomeza agira ati: “Kuyita Ruyaza (Ruyazubwonko) ni uko uwayinyoye amera nkuwataye umutwe, ubwenge busa n’ubwagiye, ntacyo agitinya ari na yo mpamvu n’ibyo ibakoresha biba ari bibi cyane tugasaba ko yacika burundu.”
Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Cyato, Munyurwa Venant, avuga ko, nyuma yo kumva abaturage bayinubira banatanga amakuru y’ingaruka zayo zinagera ku batayinyoye, ubuyobozi bwafashe ingamba zo gukora umukwabu mu bayenga n’abayicuruza hafatwa abantu 6.
Ati: “Ikibabaje ni uko abo twafashe bose uko ari 6 bayicururiza mu ngo zabo bahinduye utubari, kandi kizira kikaziririzwa guhindura akabari inzu ituwemo n’umuryango.”
Yongeyeho ati: “Abafashwe twabashyikirije sitasiyo ya RIB ya Kanjongo ngo bakurikiranwe, inzoga turazimena, tunakoresha inama abaturage tubasaba kuduha amakuru y’ahandi bakeka hose ubucuruzi bwazo, tukabuca burundu.”
Ashimira abaturage batanze amakuru yatumye bariya bazengera, bakanazicururiza mu ngo bafatwa zikanamenwa, akabasaba gukomereza aho zigakumirwa zitaranagera mu bato kubera uko kuzengera no kuzicururiza mu ngo.
Abaturage bifuza ko inzoga yitwa Ruyazubwonko yacibwa burundu
2026.4.22 Umusore wakoreraga WASAC wari ugiye kumara icyumweru yarabuze yasanzwe mu nzu yarapfuye
Uwari umukozi wa WASAC mu Karere ka Rubavu waherukaga kugaragara mu cyumweru gishize, yasanzwe mu nzu yabagamo mu Murenge wa Nyamyumba yarapfuye.
Nyakwigendera Nshimiyimana Syldio uri mu kigera cy’imyaka 38 yasanzwe mu nzu yabagamo iherereye mu Mudugudu wa Buharara, Akagari ka Rubona, Umurenge wa Nyamyumba mu Karere ka Rubavu.
Yari asanzwe ari umukozi wa Sosiyete y’Igihugu ishinzwe gukwirakwiza amazi WASAC, wakoraga akazi ko gufata ibipimo by’amazi, abazwi nka releveur.
Amakuru avuga ko yagerukaga kuboneka mbere yo ku wa Gatanu w’icyumweru gishize, akaba yaje gusangwa mu nzu yarapfiriyemo ndetse umubiri we waratangiye kwangirika.
Urupfu rwe rwamenyekanye nyuma yuko abaturage bo muri aka gace, bumvise umunuko waturukaga muri iyi nzu yapfiriyemo, bajya kureba bagasanga yarapfuye.
Ubuyobozi bw’inzego z’ibanze bumaze kumenyeshwa amakuru y’uwo munuko waturukaga muri iyi nzu yabagamo nyakwigendera, bwagiye kuyitobora, busanga yaritabye Imana.
Polisi ikorera mu Karere ka Rubavu, yabwiye RADIOTV10 ko nyakwigendera yari yabuze mu kazi ku wa Gatanu w’icyumweru gishize, bakamuhamagara kuri telefone igacamo ariko ntayitabe.
Kuva kuri uwo munsi wo ku wa Gatanu kugeza ku wa Mbere, nyakwigendera, nta muntu wari wakamuca iryera, kugeza uyu munsi ku wa Gatatu tariki 22 Mata 2026 ubwo yasangwaga mu nzu yabagamo yapfuye.
Bamwe mu baturage bo muri aka gace bavuga ko nyakwigendera yari akiri ingaragu, yanibanaga, bagakeka ko yaba yarapfuye kiriya gihe yatangiye kuburiraho.
2026.4.21 RIB yerekanye abakekwaho ubwambuzi bushukana
RIB yataye muri yombi abatekamutwe bagurisha ikilo cy’uburo kuri Miliyoni hafi eshatu Frw


RIB yerekanye abakekwaho ubwambuzi bushukana
kuri uyu wa 21 Mata 2026, Urwego rw’igihugu rw’ubugenzacyaha (RIB) rwerekanye abantu icyenda bibumbiye mu matsinda abiri bose bahuriye ku gukora ubwambuzi bushukana, bagatandukanira ku mayeri bakoresheje.
Itsinda rya mbere, rigizwe n’abantu barindwi, ariko kugeza ubu abamaze gutabwa muri yombi ni batandatu undi umwe aracyashakisha. Naho itsinda rya kabari rikaba rigizwe n’abantu batatu.Bose bakaba bakurikiranyweho ibyaha birimo gushyiraho umutwe w’ubugizi bwa nabi cyangwa kuwujyamo hamwe no kwihesha ikintu cy’undi hakoreshejwe uburiganya.
Bafashwe bamaze gutwara abantu miliyoni zirenga 53Frw hamwe n’amadolari ibihumbi 3, hashingiwe ku bamaze gutanga ibirego.
Abagize itsinda rya mbere, barabanza bagashaka inzu yo gukoreramo, bibanda mu bice byubatsemo inzu nziza, bakayishakaho amakuru, bayibona bakabwira nyirayo ko bazajya bamwishyura ibihumbi umunani na maganabiri y’idorali [8,200$] kandi bakishyura nibura amezi atandatu.Bavuga ko bayishakiye uwitwa Dr. Andrew Miller ushaka kuyikoreramo ubushakashatsi kuri Kinowa bavuga ko ivamo umuti wo kuvura Kanseri.
Abagize itsinda rya mbere
Ubusanzwe Kinowa ni imbuto ntoya cyane, ziba ziri mu mabara atandukanye arimo umweru (ukunze kuboneka), umutuku, cyangwa umukara.
Nyuma yo gushima inzu, bamwizeza kumwishyura amezi atandatu kandi ku giciro cyiza, ariko bakamubwira ibyo bifuza ko ahindura mu nzu, bijyanye n’ubushakashatsi bifuza gukora, mu rwego rwo gukomeza kumwica mu mutwe, bamugaragariza ko bafite umushinga munini kandi uhambaye.
Aha niho bahera binjiza nyiri inzu muri uwo mushinga bamwereka imbuto bise Kinowa (uburo basize irangi), bakamubwira ko bazajya bamugurisha ku madolari ibihumbi 2 (2,922,760 frw) ku kilo ariko we azajya azitangira ibihumbi bitatu kuri uwo muntu barimo gushakira inzu.
ubu ni uburo basize irange ry’umukara bakabeshya abantu ko ari kinowa
umuvugizi wa RIB, Dr. Murangira B Thierry , yavuze ko nyiri nzu akimara kumva uwo mushinga yahise ashidukira hejuru bitewe n’uko bamaze kumwica mu mutwe, bakamuzanira ubwo buro akabubagurira.
Aba bantu ngo ibyo bagurishaga nibo bongeraga bagaca inyuma bakabigura, bakongera bakabigurisha kugeza igihe bashyize nyiri kubigura mu mutego wo gutanga amafaranga menshi.
Yagize ati “Yatanze ibihumbi bibiri by’Amadolari, nuko umwe muri iri tsinda aca inyuma amuha bitatu, bagakomeza batyo. Ubwo rero barakomeza bakamureshya kugeza aranguye ibya menshi nk’Ibihumbi makumyabiri by’Amadolari, bagahita bagenda batamuguriye, ntamenye irengero ryabo.”
Irindi tsinda ry’abantu batatu rigizwe n’abakoraga ibikorwa byo kugurishya ubutaka bw’abantu, bakabwiyitirira, harimo noteri wigenga wemewe, bakaba barafatiwe mu cyuho bagiye kugurishya miliyoni ubutaka bwa 50Frw buri mu Karere ka Gasabo mu murenge wa Jabana, bubaruye ku muntu ufunze hamwe n’umugore we witabye Imana.
Abagize itsinda rya kabiri
RIB irahamagarira abantu bose kugira amakenga, igihe bagiye kugira icyo bagura bakabanza kukigiraho amakuru afatika kugira ngo bibarinde kwisanga baguye mu gihombo.
Abafunzwe bose bakurikiranyweho ibyaha birimo kugurisha ikintu cy’undi cyangwa kugitangamo ingwate, kwihesha ikintu cy’undi hakoreshejwe uburiganya, gushinga cyangwa kujya mu mutwe w’ubugizi bwa nabi, hamwe no guhimba cyangwa gukoresha inyandiko mpimbano.
Byose bihanwa n’amategeko y’u Rwanda, igihanishwa igifungo gito muri byo igihe umuntu agihamijwe n’urukiko, akaba ari igifungo cy’myaka hagati ya 2-3, mu
gihe igifite igifungo kinini ari imyaka hagati ya 5-7.
+
RIB yataye muri yombi abatekamutwe bagurisha ikilo cy’uburo kuri Miliyoni hafi eshatu Frw
Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB) rwataye muri yombi abantu icyenda bakurikiranyweho ibyaha bitandukanye birimo n’ubutekamutwe bwo kugurisha abantu uburo ku mafaranga Miliyoni hafi eshatu z’Amafaanga y’u Rwanda ku kilo.
Abakurikiranywe bari mu matsinda abiri arimo irigizwe n’abantu barindwi, batandatu muri bo bakaba baramaze gutabwa muri yombi, mu gihe mugenzi wabo akirimo gushakishwa.
Irindi rigizwe n’abantu batatu, bose bakaba bakurikiranyweho ibyaha birimo gushyiraho umutwe w’ubugizi bwa nabi cyangwa kuwujyamo hamwe no kwihesha ikintu cy’undi hakoreshejwe uburiganya.
Bafashwe bamaze gutwara abantu miliyoni zirenga 53Frw hamwe n’amadolari ibihumbi 3, hashingiwe ku bamaze gutanga ibirego.
Abagize itsinda rya mbere, barabanza bagashaka inzu yo gukoreramo, bibanda mu bice byubatsemo inzu nziza, bakayishakaho amakuru, bayibona bakabwira nyirayo ko bazajya bamwishyura neza kandi bakishyura nibura amezi atandatu.
0 bavuga ko bayishakiye uwitwa Dr. Andrew Miller ushaka kuyikoreramo ubushakashatsi kuri Kinowa bavuga ko ivamo umuti wo kuvura Kanseri.
Ubusanzwe Kinowa ni imbuto ntoya cyane, ziba ziri mu mabara atandukanye arimo umweru (ukunze kuboneka), umutuku, cyangwa umukara.
Zifite imimerere isa n’uruziga ruto cyangwa oval, zikagira agace k’udusongero ku mpande.
Nyuma yo gushima inzu, bamwizeza kumwishyura amezi atandatu kandi ku giciro cyiza, ariko bakamubwira ibyo bifuza ko ahindura mu nzu, bijyanye n’ubushakashatsi bifuza gukora, mu rwego rwo gukomeza kumwica mu mutwe, bamugaragariza ko bafite umushinga munini kandi uhambaye.
Aha niho bahera binjiza nyiri inzu muri uwo mushinga bamwereka imbuto bise Kinowa (uburo basize irangi), bakamubwira ko bazajya bamugurisha ku madolari ibihumbi 2 (2,922,760 frw) ku kilo ariko we azajya azitangira Ibihumbi bitatu kuri uwo muntu barimo gushakira inzu.
Ubwo berekanwaga kuri uyu wa Kabiri, umuvugizi wa RIB, Dr. Thierry Murangira, yavuze ko nyiri nzu akimara kumva uwo mushinga ahita ashidukira hejuru bitewe n’uko bamaze kumwica mu mutwe, bakamuzanira ubwo buro akabubagurira.
Aba bantu ngo ibyo bagurishaga nibo bongeraga bagaca inyuma bakabigura, bakongera bakabigurisha kugeza igihe bashyize nyiri kubigura mu mutego wo gutanga amafaranga menshi.
Yagize ati “Atanga ibihumbi bibiri by’Amadolari, nuko umwe muri iri tsinda agaca inyuma akamuha bitatu, bagakomeza batyo. Ubwo rero barakomeza bakamureshya kugeza aranguye ibya menshi nk’Ibihumbi makumyabiri by’Amadolari, bagahita bagenda batamuguriye, ntamenye irengero ryabo.”
Murangira agira ati “Ubwambuzi bushukana nk’ubu si ubwa mbere mubwumvise, kuko hari ibintu by’amapasi byigeze kwaduka mu Majyaruguru, ngo amapasi ya cyera afite isake hejuru hari umuzungu uyashaka afite ibyo ayakoramo.”
Yunzemo ati “Ubu babivanye muri ibyo babijyanye mu buhinzi, turanakeka ko hari n’abandi bantu benshi bibwe muri ubu buryo ariko baceketse. Icyo tubabwira niba waribwe muri ubu buryo bagushuka ngo ni imbuto za Kinowa ngwino kuri RIB utange amakuru, aba ngaba nibo bakekwaho ibyo byaha.”
Ba Noteri bigenga bafatiwe mu kwiba ibibanza
Irindi tsinda ry’abantu batatu rigizwe n’abakoraga ibikorwa byo kugurishya ubutaka bw’abantu, bakabwiyitirira, barimo ba noteri bigenga bemewe, bakaba barafatiwe mu cyuho bagiye kugurishya miliyoni 50Frw ubutaka buri mu Karere ka Gasabo, bubaruye ku muntu ufunze hamwe n’umugore we witabye Imana.
RIB irahamagarira abantu bose kugira amakenga, igihe bagiye kugira icyo bagura bakabanza kukigiraho amakuru afatika kugira ngo bibarinde kwisanga baguye mu gihombo.
Abafunzwe bose bakurikiranyweho ibyaha birimo kugurisha ikintu cy’undi cyangwa kugitangamo ingwate, kwihesha ikintu cy’undi hakoreshejwe uburiganya, gushinga cyangwa kujya mu mutwe w’ubugizi bwa nabi, hamwe no guhimba cyangwa gukoresha inyandiko mpimbano.
Byose bihanwa n’amategeko y’u Rwanda, igihanishwa igifungo gito muri byo igihe umuntu agihamijwe n’urukiko, akaba ari igifungo cy’myaka hagati ya 2-3, mu gihe igifite igifungo kinini ari imyaka hagati ya 5-7.
2026.2.14 Nyagatare: Umusirikare wishe umugore we kubera gufuha yakatiwe gufungwa imyaka 20
Caporal Maniragira Simon, umusirikare mu ngabo z’u Rwanda, wari ukurikiranyweho icyaha cyo kwica umugore we amuhoye kumufuhira, aho bivugwa ko yahabwaga amakuru n’abo mu muryango we bamubwira ko uyu mukazana wabo amuca inyuma yaburanishirijwe mu ruhame akatirwa igifungo cya burundu.
Urupfu rwa nyakwigendera witwaga Gisubizo Liliane wari mu kigero cy’imyaka 23 y’amavuko, abaturage bari baramuhimbye ‘Jugumila’ yabereye mu Mudugudu wa Kumunini, mu Kagari ka Rugarama II, mu Murenge wa Musheri, mu Karere ka Nyagatare, mu Ntara y’Iburasirazuba, ku wa 24 Kanama 2025, n’ubwo bamwe mu baturage bavuga ko byabaye mu ijoro ryo ku wa 21 Kanama 2025.
Icyo gihe umwe mu baturage baganiriye na BTN yagize ati:”Ninjye umwishe muhora ubusambanyi.”
Amakuru avuga ko uwo musirikare yari yoherereje umugore we ibihumbi 400.000Frw, ariko aje asanga ayo mafaranga atagihari hatanagaragara icyo yaba yarakoreshejwe cyane ko ngo no mu kabari nyakwigendera yacuruzaga byagaragariraga umugabo we ko ayo mafaranga ntayarimo.
Kuri ibyo hiyongeraho kuba uwo musirikare yarahabwaga amakuru ko umugore we ‘Jugumila’ amuca inyuma bikaba ari byo byamuteye kumwica.
Umuturage ati:”Yari afite umumotari wamutwaraga ahantu hose, uwo mumotari rero niwe bashinjaga ko yaba amusambanya.”
Mu rubanza rwabereye mu ruhame ku wa ku wa Gatanu, tariki ya 13 Gashyantare 2026, Urukiko rwa Gisirikare rwahamije Caporal Maniragira Simon icyaha cyo gukubita umugore we Gisubizo Liliane bikamuviramo urupfu bityo rumukatira igihano cy’igifungo cy’imyaka 20 ndetse no kwamburwa impeta za Gisirikare.
Bamwe mu baturage baganiriye n’itangazamukuru nyuma y’uru rubanza bavuze ko bishimiye ubutabera bwatanzwe mu nyungu za rubanda.
Umwe yagize ati:”Twebwe turishimye cyane turanezerewe, umuryango we nawo ugenda wishime unezerwe kuko ubutabera bwatanzwe.”
Yakomeje avuga ko uwo musirikare wishe umugore we yakoze icyaha cyo kwihanira kuko kwihanira atariyo nzira yo guhosha amakimbirane.
Ati:”Kwihanira ntabwo aribyo. Imyaka 20 yakatiwe n’ihazabu ya miliyoni 23.500.000Frw yaciwe nayo birakwiye ariko dukurikije akababaro k’ababyeyi be.”
Amakimbirane mu muryango ni ikibazo gikomeye cyugaruje umuryango Nyarwanda
Ikibazo cy’amakimbirane mu muryango Nyarwanda kimaze gufata indi ntera kuko bigoye ko hashira umunsi umwe hatumvikanye inkuru mbi y’umugabo wishe umugore, umugore wishe umugabo, umubyeyi wishe umwana cyangwa umwana wishe umubyeyi.
Ni mu gihe ubushakashatsi bwakozwe n’Urwego rw’Imiyoborere, RGB mu 2017, abaturage babajijwe bagaragaje ko amakimbirane mu miryango yari hejuru ya 50% by’imiryango yose mu gihugu.
Mu 2018 ubwo bushakashatsi bwongera kugaragaza ko amakimbirane yo mu miryango yari ku kigero cya 60.7% na ho mu 2019, amakimbirane mu muryango yari ku kigero cya 70.39%.
Minisiteri y’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango nayo mu 2019, yakoze ubushakashatsi ku mpamvu zitera amakimbirane yo mu muryango, aho bugaragaza ko amakimbirane yo mu muryango aterwa n’ubusinzi aho buri kuri 52%, ubumenyi buke mu by’amategeko, ubuharike, ubusumbane hagati y’umugore n’umugabo, imyumvire mibi ku ihame ry’uburinganire, imikoreshereze mibi y’umutungo n’ibindi.
Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro muri Kiliziya Gatolika mu Rwanda, mu mwaka wa 2007, yagaragaje ko abagabo n’abagore mu Rwanda bicana bitewe n’ibintu byoroshye cyane bishingiye ku kuba hari icyo batumvikanyeho.
2026.2.12 Abaturage bane bo mu Ruhango bapfuye, hakekwa inzoga y’inkorano
Abaturage bane bo mu Karere ka Ruhango mu Murenge wa Bweramana, bapfuye nyuma yo kunywa inzoga izwi nk’umusogongero, bivugwa ko ari kanyanga ivanzemo ibindi bintu.
Ibyo byabereye mu Kagari ka Rwinyana. Abapfuye barimo abagabo n’abagore.
Abaturage banyoye iyo nzoga y’inkorano bayihawe na mugenzi wabo wari uvuye kurangura inzoga, aho ayiguze bamwongeza iyo yiswe ‘umusogongero’. Abayinyoyeho bose barapfuye.
Abari aho ibi byabereye babwiye TV1 ko babajwe n’urupfu rwa bagenzi babo ndetse bagaragaza ko ubuyobozi bukwiye kubafasha kurwanya izo nzoga kuko zikomeje kubahekura.
Umwe yagize ati “Banyoye kanyanga ngo iroze ariko banabashyiriyemo ibintu by’amakore ni byo byica abantu. Abo bantu bayisomyeho barapfuye.”
Undi yagize ati “Turasaba ko kanyanga yacika burundu kuko biteye agahinda gakabije. Ni byo gukurikiranwa n’ubuyobozi bukabyitaho bigacika kuko bifite ingaruka mbi. Kandi n’umuntu wakoze biriya na we akwiye gukurikiranwa kuko biteye isoni kandi byahitanye ubuzima bwa benshi.”
Abaturage kandi bagaragaza ko n’inzego z’ubuzima zikwiye kwinjira muri icyo kibazo mu rwego rwo kurinda abantu gukomeza kunywa izo nzoga.
Umuvugizi wa Polisi mu Ntara y’Amajyepfo, CIP Kamanzi Hassan yahamije iby’izo mpfu ndetse avuga ko hari ikigiye gukorwa.
Ati “Ni byo koko byarabaye abantu bagera kuri bane banyoye inzoga z’ibikwangari bahasiga ubuzima. Icyo bari bahuriyeho mbere y’uko bitaba Imana birimo guhuma, kuribwa umutwe, kuribwa mu nda, isereri n’ibindi biterwa n’uko baba banyoye ibitujuje ubuziranenge.”
CIP Kamanzi yavuze ko Polisi yafashe ingamba zo kurwanya ibyo biyobyabwenge abaturage bita inzoga z’inkorano ngo biranduke kuko ari uburozi, ariko aboneraho kubasaba kubireka kuko kunywa, gucuruza no gutunganya ibiyobyabwenge bihanwa n’amategeko.
Ibyo kandi byabaye nyuma y’icyumweru kimwe muri uwo Murenge wa Bweramana hapfuye abandi bantu batatu na bo bishwe n’inzoga.

Polisi y’u Rwanda ikorera mu bice bitandukanye mu Ntara y’amajyaruguru yakoze umukwabu wo gufata no kwangiza ibinyobwa bitemewe, bigira uruhare mu guhungabanya umutekano ndetse bikaba bishobora no gutera uburwayi ababinywa.
Muri uyu mukwabu wakozwe k’ubufatanye n’inzego zitandukanye, hafashwe ibinyobwa bitemewe bisaga litiro ibihumbi 10, byitwa amazina atandukanye bitewe n’agace bikorerwamo. Gusa byinshi bihuriye ku gukorwa hifashishijwe isukari, umusemburo wa Pakimaya, amajyani, melase, ikinyabuzima ndetse n’ibindi.
Umuvugizi wa Polisi mu Ntara y’Amajyaruguru IP Ignace Ngirabakunzi yashimiye abaturage batanga amakuru y’aho ibi binyobwa bikorerwa, bagatuma byangizwa bitaragira ingaruka ndetse n’ababikora bagahanwa.
Yagize ati “Ibi byose Polisi ibikora ku makuru atangwa n’abaturage bitewe n’uko bamaze gusobanukirwa ingaruka z’ibinyobwa k’umutekano ndetse no ku mibereho yabo.”
“Abaturage barabimenye ko aho ibinyobwa bitujuje ubuziranenge byageze, harangwa n’ibikorwa by’urugomo, ubusinzi, amakimbira n’ubujura bityo ntibakwiye kubiha umwanya. Icyo tubasaba ni ubufatanye mu kubirwanya no kubyirinda.”
Yongeyeho ko “Icya mbere dusaba abaturage ni ukwamagana ibinyobwa bitujuje ubuziranenge ndetse bakanabyirinda kuko ubinyoye bimugiraho ingaruka mbi haba mu mibereho no k’ubuzima.”
Polisi y’u Rwanda ivuga ko izakomeza gukangurira abaturage kwirinda kunywa ibinyobwa bitujuje ubuzirange kugeza bumvise neza ingaruka zabyo bityo ababikora nabo bakazagabanuka cyane ndetse bakaba banareka kubikora bitewe no kubura ababinywa.
Ibinyobwa bitujuje ubuzirange byafashwe byamenwe mu ruhame, ababikora bashyikirizwa inzego zibishinzwe kugira ngo bahanwe.

Raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta ku bigo by’igororamuco igaragaza ko uko imyaka yagiye ihita umubare w’abajya mu bigo ngororamuco wagiye wiyongera. Depite Mukabalisa Germaine yabajije igituma uwo mubare wiyongera ndetse n’icyo Minisiteri y’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango irimo gukora kugira ngo ugabanuke.
Yabibajije kuri uyu wa Kabiri tariki 10 Gashyantare 2026 mu Nteko Rusange y’Umutwe w’Abadepite, ubwo yari irimo igezwaho raporo ya Komisiyo y’Imibereho y’Abaturage ku isesengura rya raporo y’igenzura ricukumbuye ryakozwe n’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta ku bigo by’igororamuco.
Perezida wa Komisiyo, Uwamariya Veneranda yavuze ko Raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta yagaragaje ko izamuka ry’imibare y’abakirwa mu bigo by’igororamuco wazamutse ku kigero cya 92%, uva ku 3.886 mu mwaka wa 2020/2021 ugera ku 7.461 mu mwaka wa 2023/2024 kubera ko nta buryo buhamye bwo gukumira imyitwarire ibangamira abaturage.
Depite Mukabalisa Germaine yabajije impamvu umubare w’abajya mu bigo ngororamuco wagiye wiyongera asaba ko hakorwa umwanzuro ugashyikirizwa Minisiteri y’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango kugira ngo harebwe uburyo abana batajya bisanga mu bikorwa bibi bituma bajya mu bigo ngororamuco.
Ati: “Habaye iki kidasanzwe ku myitwarire y’abajyanwa muri ibyo bigo ko bigaragara ko umubare wiyongereye ku kigero cyo hejuru?”
Perezida wa Komisiyo y’Imibereho y’Abaturage yavuze ko ikibazo cy’izamuka ry’imibare y’abakirwa mu bigo by’igororamuco biterwa n’impamvu zitandukanye zirimo imyitwarire ibangamira abaturage, ibibazo byo mu miryango, ubukene, igitutu cy’urungano, kutitabira ishuri cyangwa kurivamo, ubushomeri cyane cyane mu rubyiruko, ubusinzi n’ibiyobyabwenge.
Inzego z’ubuyobozi zagize icyo zibivugaho mu gukemura iki kibazo
Perezida wa Komisiyo yavuze ibyo inzego z’ubuyobozi zabwiye Komisiyo. Yavuze ko Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu, Umuyobozi Mukuru wa NRS, Minisitiri w’Umutekano mu Gihugu na Minisitiri w’Uburinganire n’Iterambere ry’Umuryango, bagaragaje ko hashyizweho Komite Nyobozi ihuriweho n’inzego zitandukanye, ishinzwe gushyiraho ingamba zo gukumira imyitwarire ibangamira abaturage, kunoza imikorere y’ibigo by’igororamuco n’ibigo binyurwamo by’igihe gito n’uburyo bwo gusubiza mu buzima busanzwe abarangije muri ibyo bigo.
Ibyagaragajwe muri raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta
Raporo y’Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta yagaragaje ko abantu 19,700 bagaragaje imyitwarire ibangamira abaturage bagororewe mu bigo by’igororamuco, abangana na 11,200 barangije gahunda y’igororamuco harimo abagore 924 n’abana 1,135 basubijwe mu miryango yabo.
Abantu 11,478 bagaragaje imyitwarire ibangamira abaturage bahawe amahugurwa y’imyuga n’ubumenyingiro harimo ubwubatsi, ububaji, ubudozi, ubuhinzi, kogosha, guteka, gukora amashanyarazi, naho abana 251 bize icyiciro cy’amashuri abanza. Bamwe mu barangije mu bigo by’igororamuco bahujwe n’amahirwe y’akazi.
Ibigo by’igororamuco bifite akamaro kuko byakira abantu bafite imyitwarire ibangamira abaturage b’ingeri zose, bagahabwa serivisi zitandukanye zirimo: ubujyanama mu mitekerereze (psychosocial rehabilitation), serivisi z’ubuvuzi, amasomo y’uburezi rusange ndetse n’amahugurwa y’imyuga n’ubumenyingiro (TVET).
Izi serivisi zifasha abahuguwe guhindura imyitwarire no guhabwa ubumenyi bubafasha kugira amahirwe ku isoko ry’umurimo, kwiteza imbere no kugira uruhare mu iterambere ry’Igihugu.

Kigali, Rwanda – Brig. Gen. Ezechiel Gakwerere, a former Secretary General of the FDLR terrorist group, is set to face trial before Rwanda’s Military Court following his arrest in the eastern Democratic Republic of Congo and subsequent transfer to Rwanda.
The development marks a significant step in long-running efforts to hold senior figures linked to genocide-era crimes and armed groups accountable.
The confirmation was made on February 9, 2026 by the Military Prosecutor General, Col. Charles Sumanyi, during a press briefing held on the sidelines of the launch of the Judiciary Anti-Corruption Week.
Sumanyi said Gakwerere remains in the custody of security agencies as questioning continues, citing the former rebel leader’s deep knowledge of the FDLR’s historical and current operations.
“Security organs are still questioning him. In the near future, he will be handed over to military justice,” Sumanyi said, emphasizing that military trials in Rwanda are conducted in public and may be followed by interested observers.
Gakwerere was arrested in Goma in January 2025 by fighters from the AFC/M23 coalition. In March 2025, he was handed over to Rwandan authorities at the La Corniche border post, alongside 13 other FDLR combatants who had also been captured during military operations in eastern DRC.
Rwandan security agencies formally received the group before transferring them inland for further processing.
Upon his arrival in Rubavu district, Gakwerere briefly spoke to journalists, acknowledging his long-standing ties to the group. “I was captured recently,” he said at the time, adding that he had been part of the FDLR since its inception.
Investigators say the case goes far beyond his role in the rebel movement. Gakwerere is suspected of involvement in the 1994 Genocide against the Tutsi, with allegations linking him to some of the most notorious crimes committed during that period.
According to available reports, he led a unit known as “New Formula,” accused of organizing killings at roadblocks in former Butare prefecture currently Huye district.
He is also accused of having played a role in the killing of Queen Rosalie Gicanda, a crime that remains one of the most symbolic acts of violence during the genocide.
2026.2.9 Kigali: Umubyeyi yanze ko umwana we wapfuye ashyingurwa
Abaturage bo mu Karere ka Kicukiro, mu Murenge wa Kigarama, barasaba ubuyobozi kubafasha gushyinguza umusore witwa Nyandwi Eliezel wari uzwi nka Mitsutsu wapfuye hanyuma Se wo mu Karere ka Ruhango akanga ko bamushyingura kandi n’ imva yari yapfubye (yacukuwe).
Uyu musore yapfiriye aho yari acumbitse mu Mudugudu wa Kivu, mu Kagari ka Nyarurama, mu Murenge wa Kigarama, mu Karere ka Kicukiro, mu Mujyi wa Kigali.
Amakuru atangwa n’abaturage avuga ko nyuma y’uko uwo musore apfuye bakusanyije amafaranga yo gushyinguza ba nyakwigendera ariko batungurwa ni uko Se utuye mu Karere ka Ruhango mu Ntara y’Amajyepfo yanze ko ashyingurwa.
Nyuma y’uko Se wa nyakwigendera yanze ko ashyingurwa umurambo wakomeje kuba uri mu rugo rw’umuturage nk’uko abaturage baganiriye na BTN TV babivuga.
Umwe yagize ati:”Nyandwi Eliezel wapfuye yari umupangayi wacu, twari tumaranye umwaka wose nta kibazo dufitanye kuko yari umuntu ukundwa ba bose kuko yabanaga neza. Yari asanzwe aruhuka umunsi umwe mu Cyumweru, ku wa Gatandatu cyangwa ku Cyumweru, rero mu gitondo namuciyeho ameze nk’umuntu ariko ati byakomeye narembye, ndamubwira nti se tujye gushaka umujyanama w’ubuzima, ati erega nta na Mutuelle de Santé ngira kandi ndumva bikomeye, ndamubwira nti reka noneho turebe uko mu gitondo biraba bimeze …mu gitondo mu Saa Tatu (9h00′) rero dusanga yapfuye.”
Yakomeje avuga ko muri icyo gihe bari bamuzaniye amata ariko ayanyoye arayagarura (arayaruka) gusa ntibamenye uburwayi yari afite.
Nyakwigendera akimara gupfa abaturage bo muri ako gace ndetse n’aho yakoreraha mu Biryogo bakusanyije amafaranga yo gushyinguza ariko Se yanga ko ashyingurwa.
Ati:”Isanduku yari yabonetse ndetse n’imva bari bamaze kuyicukura (yapfubye) n’imodoka yo kumutwara yari yaje ariko iwabo (Se) banze ko ashyingurwa. Bahereye mu gitondo bavuga ngo baraje nyuma ngo tumujyane iwabo mu Ruhango ngo bamwishyingurize.”
Abaturage basaba ko umurambo wa nyakwigendera washyingurwa ibindi bibazo biri mu muryango bikazasuzumwa nyuma kuko biteye ikibazo kuba umuturage yararana umurambo mu nzu kubera nta bushobozi bwo kuwujyana mu buruhukiro.
Umuyobozi Nshingwanikorwa w’Akarere ka Kicukiro, Mutsinzi Antoine, avuga ko icyo kibazo atari asanzwe akizi akaba yari agiye kugikurikirana.
Nyakwigendera Nyandwi Eliezel yari afite imyaka 34 y’amavuko, akaba yakomokaga mu Karere ka Ruhango, mu Ntara y’Amajyepfo.
2026.2.4 Umwarimu wa Kaminuza ushinjwa gufata abana ku ngufu yafunzwe by’agateganyo

Gusambanya umwana, gushakira inyungu mu mibonano mpuzabitsina y’undi, ni ibyaha bifungishije by’agateganyo, Dr Manirakiza Benjamin.
Ni mu isomwa ry’urubanza, mu rukiko rwisumbuye rwa Nyarugenge ruherereye i Nyamirambo, kuri uyu wa Gatatu tariki 4 Gashyantare 2026.
Nk’uko byasubirwagamo n’Urukiko ku birebana n’ibyaranze impande zombi mu iburanisha ry’ifunga n’ifungurwa ry’agateganyo, Dr Manirakiza mu bihe bitandukanye kuva muri Kamena umwaka ushize wa 2025 yagiye akora imibonano mpuzabitsina n’abana batandukanye ariko kuri iyi nshuro akaba ashinjwa n’uwakorewe icyaha wahawe izina MBB mu rwego rwo kumurinda.
Uyu mugabo Manirakiza, gusambanya uyu MBB, ntiyabyigejejeho kuko byagezweho nyuma yo guhabwa nimero n’umwe mu bo bakurikiranwe hamwe ariko kandi bakaba itsinda ryari risanzwe rigendana na MBB.
Iryo tsinda rero ni abakobwa bari mu kigero cy’imyaka kuva kuri 18 kugeza 21, aho na bo hari abaryamanaga na Dr Manirakiza, ariko nyuma akabaha za misiyo zo kumushakira abana b’abakobwa bakiri bato kugira ngo baryamane, akazajya abishyura ndetse na bo akabaha misiyo.
Iryo tsinda ririmo Umuhoza Hamidha w’imyaka 20, Mucyo Vanessa, Ineza Fidella, ni bo bari inshuti za MBB, bakaba bafunzwe by’agateganyo iminsi 30 hamwe na Dr Manirakiza Benjamin wari umwarimu muri kaminuza.
Nk’uko Ubushinjacyaha bwabigaragaje muri dosiye yaregewe urukiko, MBB w’imyaka 17 avuga ko nyuma yo gusambanywa na Dr Manirakiza yamuhaye amafaranga y’u Rwanda ibihumbi 95 andi ibihumbi 5 ayishyura Umumotari wamujyanye kwa Dr Manirakiza i Ntarama nk’uko bigaragazwa mu ruhererekane rwa Momo ya Dr Manirakiza.
Ubwo Dr Manirakiza yabazwaga niba koko yaba azi MBB, niba yaramuhaye ayo mafaranga kugira ngo baryamane cyangwa niba asanzwe aryamana n’abana bakiri bato, yagize ati: “MBB ndamuzi, yaje iwanjye ariko ntitwaryamanye ndetse MBB yansabye kuhaguma ariko kuko nabonye ari umwana ndabyanga, muha amafaranga ibihumbi 95 yo kumufasha gukemura ibibazo yari afite nk’uko yari amaze kuyansaba”.
Ubushinjacyaha bwagaragaje ko atari uyu yasambanyije gusa, ahubwo ko hari n’abandi batangabuhamya bagaragaje ko baryamanye na we ndetse harimo na rya tsinda twavuze haruguru. Nyuma yo kuryamana yabasabaga kumuzanira abandi bana b’abakobwa bakiri bato bityo akajya abaha komisiyo.
Dr Manirakiza muri iryo buranisha hamwe n’abamwunganira, yasabye gufungurwa by’agateganyo kuko nta mpamvu zihari zikomeye zatuma afungwa.
Umwe muri aba bakurikiranwe kandi mu iperereza ry’ibanze yavuze ko yagiye aryamana na Manirakiza ariko babikoze nk’abakundana ndetse yamusabye nimero y’uwo mwana wahawe izina MBB, arazimwima amubwira ko ari umwana ariko nyuma aza kubona uwo mwana bavugana akeka ko yazihawe n’undi, bityo ko arengana.
Urukiko rw’Ibanze rwa Nyarugenge nyuma yo gusubiramo ibyaranze urubanza haba ku byavuzwe na Manirakiza Benjamin, Ubushinjacyaha n’abandi, rwavuze ko kuba mu bo bareganwa bemera ko basambanye na Manirakiza, urukiko rusanga kuba Manirakiza yemera ko yasabye aba bareganwa kumushakira abana bakiri bato bazajya baryamana, kuba yemera ko aziranye n’umwana MBB wakorewe icyaha, kuba hari amafaranga yatanze, ndetse n’uruhererekane rw’amafaranga Manirakiza yagiye yishyura abo bareganwa, ibyo bihagije kuba bakurikiranwa bafunzwe mu minsi 30.
Uru rubanza ku ifunga n’ifungurwa ry’agateganyo, rwabereye mu muhezo tariki 28 Mutarama 2026, aho Ubushinjacyaha bwari bwasabye ko Dr Manirakiza, Umuhoza Hamidha, Ineza Fidella na Mucyo Vanessa baburana bafunzwe ariko bo bagasaba gufungurwa bagakurikiranwa bari hanze.
Dr Manirakiza Benjamin, umwarimu muri Kaminuza, yatawe muri yombi ku ya 20 Mutarama 2026. RIB icyo gihe yari imukurikiranyeho gusambanya abana b’abakobwa abashukisha amafaranga.
Iperereza ry’ibanze ryari ryagaragaje ko mu bihe bitandukanye uyu mwarimu yagiye asambanya abana b’abakobwa batandukanye biga mu mashuri yisumbuye yo mu Karere ka Bugesera abizeza amafaranga.
RIB ihora yibutsa abantu bose ko gusambanya umwana ari ukumuhemukira kuko bimwicira ubuzima bwe bw’ejo hazaza, bigira ingaruka ku muryango we ndetse n’umuryango nyarwanda muri rusange.
Ihora yihanangiriza kandi uwo ari we wese usambanya umwana ko ibyo bikorwa bitihanganirwa kandi inasaba abana kwirinda ababashukisha amafaranga n’ibindi bintu bitandukanye bagamije kubashora mu busambanyi cyangwa ishimishamubiri bibicira ubuzima.
2026.1.26 Dj Toxxyk yajuririye icyemezo cyo gufungwa iminsi 30 y’agateganyo
Shema Arnaud uzwi cyane mu mwuga wo kuvanga imiziki ku izina rya DJ Toxxyk, yajuririye icyemezo cy’Urukiko rw’Ibanze rwa Nyarugenge cyamutegetse gufungwa by’agateganyo iminsi 30, nyuma y’uko rugaragaje ko hari impamvu zikomeye zituma akekwaho ibyaha bitatu muri bine Ubushinjacyaha bumukurikiranyeho.
Icyemezo cyo kumufunga by’agateganyo cyafashwe ku wa 21 Mutarama 2026, gisomerwa mu ruhame mu Rukiko rw’Ibanze rwa Nyarugenge. Umucamanza yasobanuye ko ifungwa rye rigamije kurinda ko yagira icyo abangamira iperereza rikomeje, ndetse no gukumira ko yashobora gutoroka ubutabera.
Urukiko rwasanze mu byaha bine aregwa, bitatu bifite impamvu zikomeye zituma akomeza gukurikiranwaho, ari na byo byashingiweho hafatwa icyemezo cyo kumufunga by’agateganyo iminsi 30.
Mu iburanisha, Ubushinjacyaha bwagaragaje ko Shema Arnaud akurikiranyweho icyaha cy’ubwicanyi budaturutse ku bushake, guhunga nyuma yo gukora cyangwa guteza impanuka, gukoresha ibiyobyabwenge cyangwa urusobe rwabyo, ndetse no kwanga gupimishwa icyuma gipima ingano ya alcool mu mubiri.
Shema yemeye ibyaha bibiri birimo icy’ubwicanyi budaturutse ku bushake n’icyo guhunga nyuma yo guteza impanuka, asobanura ko yabitewe n’ubwoba bwatumye ahungira ku nshuti ye i Karongi.
Nyuma yo gusuzuma ibisobanuro by’impande zombi, urukiko rwasanze hari impamvu zikomeye zituma akomeza gukurikiranwaho ibyaha byose uretse icyaha cyo kwanga gupimishwa icyuma gipima ingano ya alcool mu maraso. Rwasobanuye ko nta bimenyetso bifatika byagaragaje ko yanze gupimwa, kuko aho yafatiwe i Karongi yubahirije ibyo yasabwaga byose.
Urukiko rwongeyeho ko nubwo hari amashusho agaragaza ko DJ Toxxyk yari yanyoye ibisindisha mu kabyiniro ka Kigali Universe mbere y’impanuka, nta gihamya cyerekana ko yari yarengeje igipimo cya alcool cyemewe ku muntu utwaye ikinyabiziga.
Ku bijyanye n’icyaha cyo gukoresha ibiyobyabwenge, urukiko rwemeje ko hari impamvu zikomeye zituma akomeza kugikurikiranywaho. Rwagaragaje ko hari inyandiko y’Urwego rw’Ubugenzacyaha (RIB) yashyizweho umukono na Shema, yiyemerera ko yakoreshaga ibiyobyabwenge. Ikindi kandi, mu iperereza ryakozwe, hasanzwe iwe mu rugo ibiyobyabwenge byo mu bwoko bw’urumogi rungana n’amagarama abiri, bikaba byaratesheje agaciro ibisobanuro yatangaga avuga ko atazi uko byageze iwe.
Urukiko rwatesheje agaciro n’impamvu zatangwaga n’abamwunganira mu mategeko zivuga ko isuzuma ryakozwe ritagaragaje ingano y’ibiyobyabwenge mu maraso ye, rusobanura ko ibyo bidakuraho kuba yarabyiyemereye, nubwo we avuga ko atabikoze ku bushake bwe.
Rushingiye kuri izo mpamvu zose, urukiko rwategetse ko Shema afungwa iminsi 30 y’agateganyo, agafungirwa mu Igororero rya Nyarugenge riri i Mageragere, rumumenyesha ko afite iminsi itanu yo kujuririra icyo cyemezo.
Amakuru agaragaza ko ku wa Gatanu tariki ya 24 Mutarama 2026, Shema yahise ajuririra icyo cyemezo mu Rukiko Rwisumbuye rwa Nyarugenge, asaba kurekurwa by’agateganyo. Kuri ubu, ategereje guhabwa itariki y’iburanisha ry’ubujurire bwe.
Shema Arnaud yatawe muri yombi ku wa 21 Ukuboza 2025, nyuma y’impanuka y’imodoka yari atwaye yahitanye Umupolisi wari mu kazi. Kugeza ubu, akomeje gufungirwa mu Igororero rya Nyarugenge riherereye i Mageragere.
2026.1.12 Abarenga ibihumbi 54 mu Rwanda banduye virusi itera Sida mu myaka itandatu
Nkuko bigaragazwa n’Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISR), mu myaka itandatu ishize kugeza mu 2024, abantu 54.287 basanzwemo Virusi itera Sida, abo mu Mujyi wa Kigali n’abo mu Ntara y’Iburengerazuba bakiharira umubare munini.
Iyi mibare igaragaza ko mu 2024 honyine abantu 9.019 basanganywe Virusi itera Sida. Muri abo abagabo ni 3.503, abagore ni 5.516. Abanduye bagaragaye mu bantu 1.026.851 bari bapimwe.
Mu 2023 hapimwe abantu barenga miliyoni 1.1, abafite Virusi itera Sida bagaragaye ni 9.270. Abagabo bari 3.752 mu gihe abagore bari 5.518. Bari biyongereye kuko mu 2022 abanduye iyi virusi bari 8.507 barimo abagabo 3.404 n’abagore 5.103. Hari hapimwe abantu barenga miliyoni 1,1.
Mu 2021 abantu 9.422 ni bo basanzwemo Virusi itera Sida. Muri bo ab’igitsina gabo bari 3.673, ab’igitsina gore ari 5.749. Hari hapimwe abarenga miliyoni 1,5.
Mu 2020 abantu 9.279 basanzwemo Virusi itera Sida mu bantu barenga miliyoni 2,09 bari bapimwe. Muri bo abagabo bari 3.577 mu gihe abagore bari 5.702. Bari biyongereye kuko mu 2019 hapimwe abantu miliyoni 2,6 abangana na 8.790 ni bo basanzwe baranduye barimo 4.750 b’igitsina gore na 4.040 b’igitsina gabo.
Mu myaka itandatu ishize abantu benshi basanzwemo Virusi itera Sida biganjemo abari hejuru y’imyaka 25 aho banganaga na 41.385. Bakurikikirwa n’abantu bari mu kigero cy’imyaka 15 na 24 banganaga na 11.234.
Mu Ukuboza 2025 Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubuzima (RBC) cyatangaje ko abafite Virusi itera Sida mu Rwanda bageze ku bihumbi 234, aho buri mwaka yica abagera kuri 2500. Ubwandu bushya bwari buri kuri 2,7% hagati y’abari mu myaka 15-49.
U Rwanda kandi rwamaze kugera ku ntego ya Loni ya 95-95-95. Bivuze ko 95% by’abaturage baba bazi uko bahagaze, 95% by’abazi uko bahagaze bafata imiti igabanya ubukana ndetse 95% by’abafite virusi itera Sida badashobora kuyanduza binyuze mu mibonano mpuzabitsina. Ubu u Rwanda rugeze kuri 96-98-98.
Minisiteri y’Ubuzima yatangaje ko imbaraga zashyizwe mu kwita ku bafite virusi itera Sida mu Rwanda zitanga umusaruro kuko muri uyu mwaka wa 2025, abayifite bari hejuru y’imyaka 50 bagera kuri 30% y’abayifite bose.
2025.12.4 Kalisa John na Pazo Man bahakanye ibyo gusakaza amashusho ya Yampano

Ishimwe Patrick uzwi nka Pazzo Man na Kalisa John uzwi nka K John bitabye urukiko rw’ibanze rwa Kicukiro kugirango baburane ku ifungwa n’ifungurwa ry’agateganyo ku byaha bakurikiranyweho byo gusakaza amashusho ya Yampano arimo gukora imibonano mpuzabitsina.
Aba bakekwa baburanishijwe kuri uyu wa kane tariki ya 04 Ukuboza 2025, ariko bari kuba baraburanye tariki 27 Ugushyingo 2025 urubanza rurasubikwa kuko Pazzo atari yiteguye kuburana.
Mu rubanza, aba basore bahakanye ibyo baregwa aho ku ruhande rwa Ishimwe Patrick uzwi nka Pazzo Man watawe muri yombi tariki ya 11 Ugushyingo, yavuze ko ayo mashusho ashinjwa atigeze ayatunga muri telefoni ye.
Umwunganira yasobanuriye umucamanza ko byari kwitwa ko ayafite iyo aza kuyakura kuri email (download) akajya muri terefoni ye. Pazo Man n’umwunganizi we, babona Yampano ari we wishyize hanze kuko kubika amashusho kuri email abizi neza ko abasha (Pazzo) kuyinjiramo afite umubare w’ibanga (password) cyane ko yari umujyanama, atari ikosa rye (Pazzo).
Uwunganira Pazzo Man kandi yavuze ko umuntu wa mbere wasakaje aya mashusho ari Yampano wayashyize kuri Email azi neza ko atariho wenyine, bityo asaba Urukiko ko rwategeka ko atangira gukurikiranwaho iki cyaha.
Ati: “Turasaba Urukiko ko mu bubasha bwarwo rwategeka ko Yampano atangira gukurikiranwaho gusakaza ayo mashusho kuko yayashyize kuri Email kandi abizi neza ko atariwe wenyine uyikoresha, ni we wa mbere wayasakaje.”
Ubushinjacyaha bwagaragaje ko muri raporo y’igenzura ryakozwe mu ikoranabuhanga basanze Pazzo Man ku wa 11 Ugushyingo 2025 yarandikiye uwitwa Dumba amusaba gusiba amashusho yose ya Yampano no kutongera kuyasakaza.
Ubushinjacyaha bwareze Kalisa John wamamaye nka KJohn kuba hari ifoto yafashe ayikuye mu mashusho (screenshoot) yoherereza Papa Cyangwe amubwira ko amashusho ya Yampano ari gutera akabariro yagiye hanze.
Ikindi Ubushinjacyaha bwagaragaje ko gituma bakurikirana KJohn ni ukuba yarasabye uwitwa Kwizera Nestor uzwi Pappy Nesta ayo mashusho ndetse akanayahabwa, bityo bukibaza umugambi wari wihishe inyuma utari ukuyasakaza.
Ubushinjacyaha bwagaragaje ko bufite umutangabuhamya witwa Ngabo Leon uzwi nka Njuga wavuze ko yahuriye na KJohn ari kumwe na Pazzo Man muri Restaurant bityo bakahamwerekera ayo mashusho.
Kalisa Joh uzwi nka Kjohn we yaburanye ahakana ibyaha aregwa ahamya ko muri Kamena 2025 ari bwo yabonye umuntu witwa Odette ashyize ku rubuga rwe rwa Whatsapp ifoto ya Yampano ahamya ko umuntu umuha amafaranga amuha amashusho ya Yampano ari gutera akabariro.
KJohn avuga ko akibona iyi foto yahise akora ‘Screenshoot’ ayoherereza Papa Cyangwe wari uherutse gukorana indirimbo na Yampano amubaza niba koko ibyo abonye ari impamo.
Papa Cyangwe na we ngo yahise aha Yampano ya foto amubwira aho ayikuye, ibi bikaba ari nabyo byatumye uyu muhanzi amenya ko amashusho ye yagiye hanze, akabona gutanga ikirego ku wa 9 Ugushyingo 2025.
Kalisa John yavuze ko iyo foto yoherereje Papa Cyangwe atari iy’urukozasoni kuko nta kintu kibi kiyigaragaraho. Avuga ko nyuma y’icyo gihe byabaye nk’ibihosheje icyakora mu Ugushyingo 2025 aya mashusho yongeye kujya hanze aba aribwo ayasaba.
Umunyamategeko wa KJohn yavuze ko kuba Kalisa John yarasabye amashusho akanayahabwa, bitagize icyaha kuko icyaha ari ukuyasakaza kandi we nta muntu yigeze ayasakazaho.
Ku rundi ruhande yaba Pazzoman cyangwa umwunganira mu mategeko, bagaragaje ko gusaba Ddumba gusiba ayo mashusho no kutongera kuyasakaza byari uburyo bwo kugabanya umurindi w’isakazwa ryayo cyane ko yari yamenye ko ari gukurikiranwa. Ubushinjacyaha bwabasabiye gufungwa imisi 30 y’agateganyo kuko hari impamvu zikomeye zituma bakomeza kuburana bafunzwe. Urukiko rukazasoma umwanzuro tariki ya 11 Ukuboza 2025 saa cyenda z’amanywa (15h00’).
Hari hitabye kandi abandi batatu baregwa muri iyi dosiye barimo Uzabakiriho Cyprien uzwi nka Djihad na Kwizera Nestor bakunda kwita Pappy Nestor batawe muri yombi ku wa 26 Ugushyingo 2026, ndetse na Ishimwe François Xavier watawe muri yombi mbere yabo gato ku wa 18 Ugishyingo, nabo bakurikiranyweho gukwirakwiza aya mashusho.
Gusa Urukiko rwategetse ko urubanza kuri aba bo rusubikwa kuko Ishimwe François Xavier yavuze ko nta mwunganizi mu mategeko afite. Urukiko rwanzuye ko uru rubanza ruzasubukurwa tariki ya 11 Ukuboza 2025.
Icyaha aba bakurikiranyweho gihanwa n’Ingingo ya 34 y’itegeko No 60/2018 ryo ku wa 22/8/2018, ivuga ku gushyira ahagaragara amashusho yerekeranye n’imikoreshereze y’ibitsina hakoreshejwe mudasobwa cyangwa urusobe rwa mudasobwa. Iyi ngingo ivuga ko Umuntu wese, iyo atangaje cyangwa atumye hatangazwa amashusho cyangwa amajwi yerekeranye n’imikoreshereze y’ibitsina binyuze ku rusobe rwa mudasobwa cyangwa ubundi buryo bw’ikoranabuhanga n’itumanaho; aba akoze icyaha
Iyo abihamijwe n’urukiko, ahanishwa igihano cy’igifungo kitari munsi y’imyaka itatu (3) ariko kitarenze imyaka itanu (5) n’ihazabu itari munsi ya miliyoni imwe y’amafaranga y’u Rwanda (1.000.000 FRW) ariko itarenze miliyoni eshatu z’amafaranga y’u Rwanda (3.000.000 FRW).
2025.11.15 Court reduces sentence for Kigali woman convicted of child-killing

The High Court in Kigali has reduced the sentence of Solange Nyirangiruwonsanga, a 40-year-old woman previously handed a life sentence for the murder of a 9-year-old boy in Gasabo District. She will now serve 25 years in prison, following her appeal challenging the earlier ruling by the Gasabo Intermediate Court.
Nyirangiruwonsanga was employed as a domestic worker in the deceased’s home. The case was opened against her when the boy was found dead on June 12, 2022, in Karubibi Village, Cyaruzinge Cell, Ndera Sector.
The boy was found hanging from a door, with a piece of cloth tied around his neck.
The prosecutors argued that Nyirangiruwonsanga was responsible for the child’s death, noting that they had sufficient evidence to prove her involvement. The evidence included witness testimonies and her own confession, among other elements.
Why was the jail term reduced?
In its decision, the High Court said that although Nyirangiruwonsanga was convicted of murder, certain mitigating circumstances allowed for a reduction of sentence.
According to the court, this was her first conviction, and she is a mother with children to raise. The law allows a life sentence to be reduced when mitigating factors are present, though it cannot be lowered to less than 15 years. On these grounds, the court ruled to reduce her sentence from life imprisonment to 25 years.
Why was her claim of innocence rejected?
Nyirangiruwonsanga appealed the conviction, insisting she was innocent and that her confession during interrogation was obtained under duress. She also said the lower court ignored several facts during the trial.
She argued that the boy had been playing outside before the incident. “I told the court that he was playing outside, and I warned him to stop. Later, when I went inside the house, I found him lifeless,” she said.
However, the High Court dismissed the argument, citing her detailed confession to the Rwanda Investigation Bureau (RIB), in which she allegedly explained how she tricked the child, tied a piece of cloth to a door grill, made him stand on a chair, and pushed him, leading to his death.
Established jurisprudence affirms that statements made during interrogation can still hold value, even when later retracted during trial.
Circumstantial evidence presented by prosecutors included her behaviour after the incident, which the court said was inconsistent with someone surprised by a child’s accidental death.
The prosecutors added that the 9-year-old boy could not independently tie a rope at such a height and hang himself.
It was heard in the court during the appeal hearing that the door measured 1.80 metres in height, while the chair used measured 70 centimetres. The boy was 1.58 metres tall, which meant that he could not have reached the cloth without assistance.
The court concluded that her appeal lacked merit, affirming her guilt, but exercised its legal authority to adjust the sentence downward due to mitigating circumstances.
2025.11.12 Victoire Ingabire trial heads to Supreme Court for constitutional interpretation

The Supreme Court has begun hearing a constitutional challenge filed by Victoire Ingabire Umuhoza, who contests Article 106 of Nº 027/2019 of 19/09/2019, of the Law Relating to the Criminal Procedure.
Ingabire argues that the article violates several provisions of Rwanda’s Constitution, including Articles 29(2), 61, 142 (paragraphs 1 and 4), and 145 (paragraph 4).
The hearing, which began on Wednesday, November 12, centres on ex-convict Ingabire’s request to have the article repealed, claiming it undermines the independence of the judiciary and interferes with the prosecution’s functions.
Article 106 stipulates that if a court suspects that other people may have participated in a criminal offence or are accomplices to the accused, they may be summoned to provide explanations.
If, after questioning, the court finds evidence suggesting their involvement, it may order the Prosecution to open an investigation based on revelations made during the substantive trial.
Ingabire’s complaint stems from a High Court case involving a one Sylvain Sibomana and others, in which she was summoned under this provision.
The summons by the judge and subsequent questioning led to her arrest and later she was remanded, a decision later upheld on appeal. She now argues that her detention resulted from the unconstitutional application of Article 106.
She said that this provision interferes with the functioning of the prosecution and undermines the rights of the accused.
Ingabire maintains that she has a direct interest, as Article 106 was the legal basis for her arrest and detention. She further argued that even though the provision had been discussed in a previous case, it remains unconstitutional in its current form.
Meanwhile, a representative of the Office of the Attorney General urged the court to dismiss the case, arguing that the issue had already been adjudicated.
The state attorney cited the legal principle of ‘res judicata’, meaning that a matter already decided by a competent court cannot be retried between the same parties on the same issue.
However, Ingabire’s lawyer, Gatera Gashabana, countered that argument, saying that the state attorney’s claims were unfounded.
In the earlier case, only a paragraph of the article was examined, not the entire provision. He said that their petition seeks a comprehensive review of all the constitutional inconsistencies within Article 106.
The Supreme Court concluded the hearing and is expected to deliver its decision on January 16, 2026.

发表回复